History Fest

History Fest Festival historije održavamo jedanput godišnje s ciljem da historijske teme i historijske knjige približimo široj publici. Sastoji se od naučnih debata, promocija knjiga, predavanja, izložbi kao i prikazivanja dokumentarnih filmova

Operating as usual

Prenosimo
10/09/2020
Historiografija.ba

Prenosimo

Institut za savremenu istoriju u Beogradu objavio je monografiju pod naslovom "Tito-Čaušesku, godine zbližavanja. Jugoslovensko-rumunski odnosi 1968-1970", autora Nemanje Mitrovića.

Fondacija Friedrich Ebert, jedan od partnera u organizaciji History Festa, organizira novu konferenciju. ovoga uta o spo...
09/09/2020
Historiografija.ba

Fondacija Friedrich Ebert, jedan od partnera u organizaciji History Festa, organizira novu konferenciju. ovoga uta o spomenicima u kulturi sjećanja. Svakako preporučujemo, jer će čitavu konferenciju moguće biti moguće pratiti puteb FB stranice fondacije
https://www.historiografija.ba/article.php?id=217

Fondacija Friedrich Ebert, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije i Oštra Nula organiziraju ZOOM konferenciju pod naslovom SPOMENICI U KULTURI SJEĆANJA. SVJEDOČANSTVO VREMENA, MJESTA SJEĆANJA, MJESTA PRIJEPORA

Na nedavnom History Festu samo razgovarali sa Xavierom Bougarelom o njegovoj knjizi "Nadživjeti carstva: Islam, nacional...
08/09/2020
Historiografija.ba

Na nedavnom History Festu samo razgovarali sa Xavierom Bougarelom o njegovoj knjizi "Nadživjeti carstva: Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini", koju je objavilo Udruženje za modernu historiju. Ovdje prenosimo informaciju o knjizi koju je uredio skupa sa Nathalie Clayer o muslimanima u jugoistočnojh Evropi, a koja se pojavila u izdanja Akademske knjige iz Novog Sada.

Izdavač „Akademska knjiga“ iz Novog Sada objavila je knjigu pod naslovom „Muslimani Jugoistočne Evrope. Od imperija do balkanskih država“, koju su uredili Xavier Bougarel i Nathalie Clayer. Knjigu je sa francuskog preveo Marko Božić.

Zanimljivo, i korisno. Maoča, Karavlasi, nekada. Šta je sada?
07/09/2020
Historiografija.ba

Zanimljivo, i korisno. Maoča, Karavlasi, nekada. Šta je sada?

O Karavlasima u Bosni i Hercegovini nije puno pisano, pa se ne zna čak ni odakle su oni tačno došli. Početkom 20. stoljeća je Todor Filipescu pisao kako je riječ o Rumunima koji su se na naše prostore doseljavali krajem 16. i početkim 17. stoljeća, dok su neki tvrdili kako se oni u naše kr...

Četvrti History fest je bio veliki izazov, ali smo stekli novo važno iskustvo.  Hvala svim sudionicima, a posebno našim ...
05/09/2020

Četvrti History fest je bio veliki izazov, ali smo stekli novo važno iskustvo. Hvala svim sudionicima, a posebno našim partnerskim organizacijama Open Society Fund, Heinrich-Böll-Stiftung, forumZFD, Friedrich-Ebert-Stiftung

Završen je četvrti History Fest. Hvala svim sudionicima, i našim partnerima u organizaciji Festa (Open Society Fund, Hei...
05/09/2020
Historiografija.ba

Završen je četvrti History Fest. Hvala svim sudionicima, i našim partnerima u organizaciji Festa (Open Society Fund, Heinrich-Böll-Stiftung, forumZFD, Friedrich-Ebert-Stiftung). Radujemo se susretu 2021. godine

Četvrti History Fest završen je danas razgovorima o historiji moderne Crne Gore, nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata, o historiografiji i nacionalizmu, te o saradnji historičara iz Evrope. Hannes Grandits, profesor Univerziteta Humboldt, na kraju Festa je kazao k...

05/09/2020
Hannes Grandits, Izazovi pluralizma u historiji i izazovi saradnje u buducnosti

Bližimo se kraju ovogodišnjeg History Festa. Za kraj razgovoramo sa Hannesom Granditsom, profesorom Univerziteta Humboldt iz Berlina.
Hannes Grandits se bavi historijom jugoistočne Evrope, o čemu je napisao niz knjiga, uredio niz zbornika, i nadasve inicirao i rukovodio brojnim naučnim projektima iz historije jugoistočne Evrope. U Sarajevu je prije nekoliko godina objavljena njegova knjiga o Hercegovini u kasno osmansko doba, koja pokazuje kako je to društvo bilo pluralno, da su unutar njega postojale brojne interakcije, pa su tako moć i lojalnost nadilazile okvire vjerske podijeljenosti.
U ovom razgovoru govori o važnosti saradnje historičara, o konkretnim oblicima dosadašnje saradnje historičara iz Evrope i jugoistočnoevropskih zemalja, o granicama i novim projektima, o prisutnosti historičara u javnosti.
Vidimo se tačno u 18:00 sati
https://www.youtube.com/watch?v=DQo5nSVcbyE

Hannes Grandits je profesor na Univerzitetu Humboldt u Berlinu. Bavi se historijom jugoistočne Evrope, o čemu je napisao niz knjiga, uredio niz zbornika, i n...

05/09/2020
Enes Omerovic, O nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini

U 16:00, u programu History Festa, družimo se s Enesom Omerovićem, koji govori o rezultatima svojih straživanja položaja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini: Koje su to sve nacionalne manjine postojale u Bosni i Hercegovini? Kakvo je stanje bilo u razdoblju između dva svjetska rata? Šta su nacionalne manjine značile u političkom, a šta u ekonomskom životu BiH između dva rata? Kako su bile organizirane u vjerskom smislu? Šta je sa medijima nacionalnih manjina? Šta se dešavalo sa nacionalnim manjinama da su one danas posve potisnute na marginu?
https://www.youtube.com/watch?v=5-DW1Jx3Jck

Enes Omerović je naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu. Bavi se historije Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata. Dosad je o...

05/09/2020
Amir Duranovic, O historiografiji i nacionalizmu

u 12:00. Amir Duranović govori o projektu "Historiografija i nacionalizam": ko sudjeluje u projektu i koji su rezultati, o podršci Heinrich Boel Stiftung, partnera Udruženju za modernu historiju, kako u tom projektu, tako i u organizaciji History Festa, o nacionalizmu u historiografiji, zloupotrebama, političkim uticajima i koliko je historiografija u BiH sposobna oduprijeti se takvim manipulacijama.
https://www.youtube.com/watch?v=0Eam0XudQNU

Heinrich Boel Stiftung je partner Udruženju za modernu historiju, kako u raznim projektima, tako i u organizaciji History Festa. Jedan takav projekt je naslo...

05/09/2020
Serbo Rastoder, Moderna istorija Crne Gore

u 10:00 Šerbo Radstoder govori o modernoj historiji Crne Gore
Šerbo Rastoder je redovni profesor Univerziteta Crne Gore i član tri akademije nauka i umjetnosti: CANU, DANU i BANU. Teško je nabrojati sve knjige koje je objavio, a povod za ovaj naš razgovor objavljivanje trotomnog izdanja pod naslovom „Moderna istorija Crne Gore 1988-2017.“ , čiji su autori Šerbo Rastoder i NOvak Adžić.
Prva knjiga se odnosi na doba do izbijanja ratova, druga je posvećena ratovima ( „u kojima nismo učestvovali“), a treća o političkom životu u Crnoj Gori poslije ratova, položaju Crne Gre u državnoj zajednice Srbije i Crne Gore, te konačno osamostaljenju Crne Gore i ulasku u NATO pakt.
Profesor Rastoder u ovom razgvoru govori o tome šta se dešavalo u Crnoj Gori 1988/1989, kako se Crna Gora odnosila prema raznim idejama o preuređenju Jugoslavije 1990-1991. godine, pokazujete kako su vojnici i rezervisti iz Crne Gore sudjelovali u ratovima u Hrvatskoj (na Baniji, a posebno na Dubrovačkom ratištu), te pokazujete i kakav je odnos Crne Gore u ratu protiv Bosne i Hercegovine.
Govori i o tome zašto se odlučio istraživati pojavne oblike fašizacije crnogorskoga društva tokom 1990-ih godina, o medijima, intelektualcima i vjerskim zajednicama u ratovima, te gdje je sada Crna Gora.
https://www.youtube.com/watch?v=9TKkyXZfEHs

Šerbo Rastoder je redovni profesor Univerziteta Crne Gore i član tri akademije nauka i umjetnosti: CANU, DANU i BANU. Teško je nabrojati sve knjige koje je o...

05/09/2020

Nastavljamo dalje: Danas u programu History Festa: Razgovori sa Šerbom Rastoderom o modernoj Crnoj Gori; s Amirom Duranovićem o historiografiji i nacionalizmu; s Enesom Omerovićem o nacionalnim manjimama u BiH, s Hannesom Granditsom o perspektivama saradnje u budućnosti. https://www.historyfest.ba/program/dan4.html

Doktorska radionica na History Festu, treći dan.Hvala svima. Tri dana korisnih diskusija. Vidimo se na novoj Doktorskoj ...
04/09/2020

Doktorska radionica na History Festu, treći dan.
Hvala svima. Tri dana korisnih diskusija. Vidimo se na novoj Doktorskoj radionici ili novoj Ljetnoj školi.

03/09/2020
Xavier Bougarel O islamu i nacionalnom identitetu u Bosni i Hercegovini

Da ne zaboravimo: u 16:00 razgovor sa Xavierom Bougarelom
U ovom razgovoru Bougarel govori o odnosu između teritorijalne cjelovitosti BiH i politickog subjektiviteta Muslimana/Bosnjaka, o stavu tradicionalnih muslimanskih elita i muslimanske inteligencije o tom pitanju; o odnosu komunista prema nacionalnom identitetu Muslimana: da li je komunističko opredjeljenje da podrži afirmaciju muslimanskog nacionalnog identiteta istodobno značilo i jačanje Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice u Jugoslaviji; Da li možemo govoriti o nekoj reislamizaciji Muslimana tokom 1990-ih godina? Šta je danas dominantna sastavnica bošnjačkog nacionalnog identiteta?
I na kraju: je li Izetbegović doista maštao o stvaranju islamske države BiH?
https://www.youtube.com/watch?v=utv4V54f6GU

Xavier Bougarel je istraživač u Centru za turske, osmanske, balkanske i srednjoazijske studije u Parizu. Stručnjak je za teme vezane za historiju islama na B...

Doktorska radionica, drugi dan, prvi dio
03/09/2020

Doktorska radionica, drugi dan, prvi dio

02/09/2020
Izazovi pluralizma u BiH početkom 1990 ih godina

Izazovi pluralizma u BiH početkom 1990 ih godina

Šta je značila politička pluralizacija u u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih godina? Koliko su tadašnji politički akteri bili svjesni posljedica pluraliza...

Samo veselo(prvi dan doktorske radionice Nastavjamo 3.9.2020)
02/09/2020

Samo veselo
(prvi dan doktorske radionice Nastavjamo 3.9.2020)

Radimo, prvi dan Doktorske radionice
02/09/2020

Radimo, prvi dan Doktorske radionice

01/09/2020
Izazovi pluralizma u Bosni i Hercegovini najava

Šta je značila politička pluralizacija u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih? Koliko su tadašnji politički akteri bili svjesni posljedica pluralizacije? Koliko je Savez komunista do 1990. već bio pluralan? Kako su se SSRN i SSO transformirali u političke stranke? Šta je značilo stvaranje nacionalnih političkih stranaka? O tome govore Ivo Komšć, Mirko Pejanović, Rasim Kadić, Stjepan Kljuić, Osman Brka i Husnija Kamberović.

Vidimo se 2. septembra 2020. u 18:00

https://www.youtube.com/watch?v=mr0pqsVSfo8&t=2s

Šta je značila politička pluralizacija u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih? Koliko su tadašnji politički akteri bili svjesni posljedica pluralizacije? Koliko...

Izazovi pluralizma u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih godinaGovore: Ivo Komšić, Mirko Pejanović, Rasim Kadić, Stjepa...
31/08/2020

Izazovi pluralizma u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih godina
Govore: Ivo Komšić, Mirko Pejanović, Rasim Kadić, Stjepan Kljuić, Osman Brka, Husnija Kamberović
U History Festu, 2. septembra 2020, u 18:00.

30/08/2020
Najava Raspad Jugoslavije i politicki pluralizam 3 09 2020 u 18 sati

RASPAD JUGOSLAVIJE I POLITIČKI PLURALIZAM. Govore: Jovo Bakić, Dejan Jović, Božo Repe, Sabina Veladžić, Husnija Kamberović i Edin Omerčić. U programu History Festa 3. septembra 2020, u 18:00 sati.

RASPAD JUGOSLAVIJE I POLITIČKI PLURALIZAM. Govore: Jovo Bakić, Dejan Jović, Božo Repe, Sabina Veladžić, Husnija Kamberović i Edin Omerčić. U programu History...

30/08/2020
Serbo Rastoder, Moderna istorija Crne Gore

Šerbo Rastoder je redovni profesor Univerziteta Crne Gore i član tri akademije nauka i umjetnosti: CANU, DANU i BANU. Teško je nabrojati sve knjige koje je objavio, a povod za ovaj naš razgovor objavljivanje trotomnog izdanja pod naslovom „Moderna istorija Crne Gore 1988-2017.“ , čiji su autori Šerbo Rastoder i NOvak Adžić.
Prva knjiga se odnosi na doba do izbijanja ratova, druga je posvećena ratovima ( „u kojima nismo učestvovali“), a treća o političkom životu u Crnoj Gori poslije ratova, položaju Crne Gre u državnoj zajednice Srbije i Crne Gore, te konačno osamostaljenju Crne Gore i ulasku u NATO pakt.
Profesor Rastoder u ovom razgovoru govori o tome šta se dešavalo u Crnoj Gori 1988/1989, kako se Crna Gora odnosila prema raznim idejama o preuređenju Jugoslavije 1990-1991. godine, pokazujete kako su vojnici i rezervisti iz Crne Gore sudjelovali u ratovima u Hrvatskoj (na Baniji, a posebno na Dubrovačkom ratištu), te pokazujete i kakav je odnos Crne Gore u ratu protiv Bosne i Hercegovine.
Govori i o tome zašto se odlučio istraživati pojavne oblike fašizacije crnogorskoga društva tokom 1990-ih godina, o medijima, intelektualcima i vjerskim zajednicama u ratovima, te gdje je sada Crna Gora.
Vidimo se 5.9.2020. u 10:00
https://www.youtube.com/watch?v=9TKkyXZfEHs&feature=youtu.be

Šerbo Rastoder je redovni profesor Univerziteta Crne Gore i član tri akademije nauka i umjetnosti: CANU, DANU i BANU. Teško je nabrojati sve knjige koje je o...

30/08/2020
Dubravka Stojanovic o revizionizmu u historiografiji i Deklaraciji historicara

Dubravka Stojanović je redovna profesorka na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Breogradu. Napisala je niz knjiga o istoriji Srbije, ali i jugoistočne Evrope. Bavila se pitanjima modernizacije, demokratskih ( i nedemokratskih) promjena u Srbiji. Vrlo je aktivan istoričar, prisutan u javnosti.
Bila je vođa tima istoričara koji je radio na Deklaraciji „Odbranimo historiju“. U razgovoru za History Fest govori o tome šta imamo poslije Deklaracije? Kakav je odjek u regionu i u svijetu? Šta dalje činiti kako bismo „odbranili historiju“?
U Deklaraciji je bio poziv lokalnim vlastima da prestanu imenovati škole, ulice i studentske domove po ličnostima koje su odgovorne za ratne zličine, pozivale na antisemitizam itd. U međuvremenu je u Beogradu promovirana ideja o promjeni naziva ulica, a stav Dubravke Stojanović o tome je doveo do toga da je, skupa sa Nikolom Samardžićem, došla na udar pojedinih političkih struktura i medija, a ta kampanja protiv njih je bila toliko brutalna da je grupa historičara pokrenula peticiju kako bi se njih dvoje doslovno zaštitili. Šta je bilo povod za ovu brutalnu kampanju protiv Dubravke Stojanović i Nikole Samardžića?
Govori i o tome zašto nemamo kvalitetne polemike u istoriografiji, te o tome kako dalje razvijati saradnju historičara u regionu.
https://www.youtube.com/watch?v=ffCN4F234RA

Dubravka Stojanović je redovna profesoraka na Odjeljenjab za istorju FF u Breogradu. Napisala je niz knjiga o istoriji Srbije, ali i jugoistočne Evrope. Bavi...

Address

Alipašina
Sarajevo
71000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when History Fest posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to History Fest:

Videos

Category

Nearby event/venues


Comments

Idemo dalje. Nove teme. Nove perspektive
Drugi dan History Festa obilježilo je otvaranje izložbe pod nazivom "Jugoslavija 1989", predavanje Latinke Perović "Istoriografija i politička kultura u Srbiji" i okrugli sto "Slom socijalizma u Evropi 1989. godine: Globalni kontekst". Saša Buljević izvještava sa ovih dešavanja: http://skolegijum.ba/tag/history-fest